Sveti Sergije Radonješki, Izabrane hrišćanske priče, Boris Zajcev

Broj strana: 267

Izdavač: Manastir Svetog Prvomučenika i Arhiđakona Stefana, Vranje

Format: 15x23.5 cm

Škola duhovnog uzrastanja po svetim starcima. Dodatak: mali rečnik pravoslavnog podvižništva.

Otačnik je knjiga očinstva – onog večnog i neprolaznog očinstva u svetu u kome su i očinstvo i majčinstvo prezreni i odbačeni od ljudi ogrezlih u zaborav Boga i samozaborav. Povratak u doba drevnog hrišćanstva, kada je Duh Sveti pokretao ljude na podvige koji nas i danas zapanjuju, pomaže nam da shvatimo koliko nam je Božje ljubavi i milosrđa potrebno da bismo, makar po smeru volje, ličili na naše duhovne pretke. Razgovarajte sa najvećim podvižnicima u istoriji Crkve, čitajući pouke Otačnika.

Vedra, topla i poučna priča o životu stanovnika šume iz ugla jednog malog ježa, uvodi nas u čudesni svet žitelja šume koji, svako na svoj način, svojim postojanjem slavi Boga i raduje mu se. 

Glavni junak ove povesti svojom neobičnom dobrotom menja živote svih oko sebe, čineći ih boljim i učeći ih da u svakoj životnoj situaciji sačuvaju veru u Boga, tražeći od NJega pomoć u nevolji i slaveći Ga i blagodareći Mu na daru života i na svim dobrima kojima nas svakodnevno obasipa.

Srpsko bogosluženje Vladimira Vukašinovića čini dvanaest studija iz liturgijske teologije i prakse kod Srba, različite tematske sadržine.

Naš život se formira na našim ranama (traumama). Sve što živimo zapravo su gubici koje smo ili preobrazili u život, ili su postali naš pakao. Celi naš život jeste borba da tamu pretvorimo i preoblikujemo u svetlost. Da uzmemo neobrađeni, haotični materijal svoje duše, pun gubitaka i rana (trauma) i da mu uz pomoć blagodati Božije damo oblik i lepotu. To je najvažnnija bitka u našem životu, kako da pakao preobrazimo u raj.

Kako da trauma postane čudo. Kako da rana postane život. 

"Dete moje..."

Koji naslov bi više priličio ovoj knjizi, ispunjenoj rečima očinske ljubavi? Koji drugi naslov bolje opisao tugu, muku i brigu jednog mitropolita za hiljade mladih koje je upoznao? Koji drugi bi mogao lakše dopreti do tebe, dragi čitaoče, da odagna svaku sumnju da se blaženopočivši mitropolit Sisanije i Sijatiste Pavle obraća tebi lično, bio ti mlad čovek koji traži svoj put, ili roditelj koji s ljubavlju odgaja svoje dete?


Njegovo očinsko "Dete moje" nedostaje više nego ikada.

Izdavač: Beseda

Putevi pravoslavnog bogoslovlja u 20.veku neraskidivo su vezani za imena protejereja Georgija Vasiljeviča Forovskog (1893-1979) i protojereja Aleksandra Dimitrijeviča Šmemana (1921-1983).Florovski je, pre svega, bio poznat kao rodonačelnik neopatrističkog pravca u pravoslavnom bogoslovlju, dok se za Šmemana vezuje liturgijsko obnavljanje pravoslavnog crkvenog života u SAD i drugim zemljama. Ova knjiga otvara novu stranicu njihove stvaralačke biografije u periodu 1947. do 1955.godine, kada su im se putevi ukrstili.