Uloguj se
Knjiga Mitropolita Antonija Bluma „Kako se suočiti sa bolešću“ predstavlja drugo, dopunjeno izdanje knjige „Život. Bolest. Smrt.“ koja je objavljena u izdanju Manastira Žiče 2016. godine.
Mitropolit Antonije, po profesiji lekar i teolog, svoje bogato životno, lekarsko i pastirsko iskustvo iznosi neposredno i iskreno, govoreći bez okolišanja o najvažnijim i najbolnijim pitanjima koja muče čoveka: kako se nositi sa bolom, fizičkim i duševnim, sopstvenim i onim koji muči onoga koga volimo, kako osmisliti stradanje i preobraziti ga u pozitivno životno iskustvo. Snažna, britka i otrežnjujuća, a ujedno očinski blaga i jevanđelski radosna, reč mitropolita Antonija savetuje, hrabri, ali i opominje da preispitamo svoj odnos prema životu, a naročito prema bližnjima. Poziva nas da sa hrišćanskom odgovornošću uzmemo na pleća breme bliske nam osobe suočene sa bolešću i blizinom smrti.
Izdavač: Manastir Podmaine
Strana: 164
Pismo: ćirilica
Godina izdanja: 2020.
Strana: 418
Povez: tvrdi
Pismo: ćirilica
Format: 15,5 x 21 cm
Godina izdanja: 2013
Broj strana: 367
Izdavač: Manastir Svetog Prvomučenika i Arhiđakona Stefana, Vranje
Format: 15x23.5 cm
U ovoj knjizi, Starac Emilijan tumači žitije Svetog Nila Kalabrijskog i kroz tumačenje žitija pruža životvorne pouke monasima, kojima je knjiga i namenjena.
Žitije prepodobnog Nila Kalabrijskog, nazvanog Novi, najverovatnije je napisao jedan od njemu bliskih učenika. I pored toga, biograf nam ne daje podatke o godini rođenja ni upokojenja Prepodobnoga, niti druge konkretne datume. Na osnovu mermerne ploče, koju je iguman manastira Kriptoferi, Nikolaj, ugradio u kapelu posvećenu ktitorima, zaključujemo da se prepodobni upokojio 1004. godine. Prepodobni je, dakle, živeo između 10. i 11. veka. Prema drugoj glavi njegovog Žitija, rodio se u Risijanu Kalabrijskom, gradu koji je Presveta Bogorodica osobito štitila. Bio je dar Božiji roditeljima, koji su ga zauzvrat sa radošću prineli da služi u hramu Presvete Bogorodice. Naš Svetitelj naziva se Novi u odnosu na prepodobnoga Nila iz 5. veka, ali drevan je jer postoje mnogi noviji svetitelji, čak i ovde, u Svetoj Gori. Svetitelj je živeo prirodno i jednostavno, kao i svi drugi ljudi, ali je istovremeno imao i sposobnost da sluša glas Božiji. U liku njegovom vidimo čoveka koji želi da živi podvižnički život.
Na prvoj stranici knjige izdvojili smo jednu misao: „Monah je najjači čovek na celom svetu. Sve može da učini pomerivši samo prst. I demoni ga se plaše i Svetitelji mu služe; sve je u njegovim rukama. Ali može da postane i jedno nemoćno, anemično stvorenje. Šteta je da budemo takvi!“
Srpska teologija 18. veka ad fontem Vladimira Vukašinovića obuhvata četiri velike tematske celine koje imaju sledeće naslove: Teološki bakrorezi Zaharije Orfelina, Jovan Rajić, Kirilo Živković i Dionisije Novaković, a koje se svaka ponaosob bave specifičnim temama poput Svetih Tajni, Katihizisa i Epitoma. Ovo objavljivanje temeljnih tekstova srpske teologije 18. veka na savremenom srpskom jeziku doprinosi celokupnoj srpskoj kulturi.