Uloguj se
Naš život se formira na našim ranama (traumama). Sve što živimo zapravo su gubici koje smo ili preobrazili u život, ili su postali naš pakao. Celi naš život jeste borba da tamu pretvorimo i preoblikujemo u svetlost. Da uzmemo neobrađeni, haotični materijal svoje duše, pun gubitaka i rana (trauma) i da mu uz pomoć blagodati Božije damo oblik i lepotu. To je najvažnnija bitka u našem životu, kako da pakao preobrazimo u raj.
Kako da trauma postane čudo. Kako da rana postane život.
O. Aleksandar Šmeman se, bogoslovski hrabro i čestito, sa velikom crkveno-pastirskom ljubavlju, hvata u koštac sa svim gorućim pitanjima savremenog sveta: od pitanja samoizolovanosti i pasivizovanosti Hrišćana usred mora posthrišćanske svakodnevnice, preko pitanja istorijskih promašaja, grehova i zabluda pravoslavnog istorijskog sveta i civilizacije, pitanja nespojivosti hrišćanske bogočovečanske antropologije sa antropologijom ateističkog humanizma, pitanja bogoslovske kritike sekularnog idopoklonstva Kulturi kao psevdoreligijskoj zameni za izgubljenu veru i Crkvu, sve do pitanja neophodnosti nove sveočanske misije Pravoslavne Crkve u savremenom svetu.
On se, u svojoj bogoslovskoj kritici, nijednog trenutka ne uznosi nad „posthrišćanskim svetom“, već, naprotiv, sastradavajući sa njim, jer je to svet našeg istorijskog življenja, pokušava da odgonetne i dubinski rastumači njegovu tajnu u svetlu Jevanđelja i Predanja Crkve, u svetlu Hrišćanstva kao novog načina života – života u Hristu, nebeskog življenja koje je ušlo, i svagda iznova ulazi, u istorijski život (Diognetu, I, 1), da ga isceli, obnovi i prosvetli, da ga zakvasi kvascem Carstva Božijeg, kvascem života nestvorenog i večnog.
(odlomak iz knjige)
Ovo su priče iz svakodnevnice koje nam pomažu da shvatimo da ni čaša vode, data u ime Hristovo, nikome od nas neće propasti.
Izdavač: Čuvari
Strana: 422
Povez: meki
Pismo: ćirilica
Format: 15.5 х 22.5 cm
Godina izdanja: 2013
Sveti car Konstantin i Milanski edikt 313. Godine sadrži tekstove A. I. Brilijantova, V. V. Bolotova, A. P. Lebedeva, A. A. Spaskog i episkopa Atanasija (Jevtića) koji se temeljno bave životom i delom Svetog Cara Konstantina, vremenom njegove vladavine, zakonima tadašnje države, borbama Hrišćanstva sa neznaboštvom, i samim Milanskim ediktom.
Ovu molitvu prepodobnog Jefrema Sirina sveti Luka Krimski naziva molitvom čistog srca zato što se, kako veli, izlila iz savršeno očišćenog i svetog srca i iz uma prosvećenog Božjom blagodaću. Sveti Jefrem Sirin moli Boga da ga izbavi od svega što je poročno i Bogu mrsko i da ga udostoji vrlina.
***
„Vi znate da je ovo molitva prepodobnog Jefrema Sirina. O njoj sam vam već ponešto govorio.
Zašto naša sveta Crkva ovoj molitvi poklanja posebno mesto u bogosluženju i zašto se toliko puta ponavlja na bogosluženjima tokom Velikog posta?
Svakako ne bez razloga! Verujem da razlog srcem i sami osećate jer ova molitva, kao ni jedna druga, prodire u samo srce i čovek oseća njenu izuzetnu i jedinstvenu moć, njenu božansku moć. To je zato što se ova molitva izlila iz savršeno očišćenog i svetog srca i iz uma prosvećenog Božjom blagodaću, uma koji je postao pričasnik Hristovog uma. Otuda takva moć i takvo tajanstveno dejstvo ove čudesne molitve na hrišćansko srce.
Bez obzira što je veoma kratka, ona sadrži ogromno bogatstvo misli i osećanja, pa zato o bogatstvu te čudesne molitve treba često i govoriti..."
(Izvod iz knjige)
Strana: 482
Povez: tvrdi
Pismo: ćirilica
Format: 15,5 x 21 cm
Godina izdanja: 2010
Strana: 414
Povez: tvrdi
Pismo: ćirilica
Format: 15,5 x 21 cm
Godina izdanja: 2019