Uloguj se
Ovu molitvu prepodobnog Jefrema Sirina sveti Luka Krimski naziva molitvom čistog srca zato što se, kako veli, izlila iz savršeno očišćenog i svetog srca i iz uma prosvećenog Božjom blagodaću. Sveti Jefrem Sirin moli Boga da ga izbavi od svega što je poročno i Bogu mrsko i da ga udostoji vrlina.
***
„Vi znate da je ovo molitva prepodobnog Jefrema Sirina. O njoj sam vam već ponešto govorio.
Zašto naša sveta Crkva ovoj molitvi poklanja posebno mesto u bogosluženju i zašto se toliko puta ponavlja na bogosluženjima tokom Velikog posta?
Svakako ne bez razloga! Verujem da razlog srcem i sami osećate jer ova molitva, kao ni jedna druga, prodire u samo srce i čovek oseća njenu izuzetnu i jedinstvenu moć, njenu božansku moć. To je zato što se ova molitva izlila iz savršeno očišćenog i svetog srca i iz uma prosvećenog Božjom blagodaću, uma koji je postao pričasnik Hristovog uma. Otuda takva moć i takvo tajanstveno dejstvo ove čudesne molitve na hrišćansko srce.
Bez obzira što je veoma kratka, ona sadrži ogromno bogatstvo misli i osećanja, pa zato o bogatstvu te čudesne molitve treba često i govoriti..."
(Izvod iz knjige)
Broj strana: 267
Izdavač: Manastir Svetog Prvomučenika i Arhiđakona Stefana, Vranje
Format: 15x23.5 cm
Strana: 478
Povez: tvrdi
Pismo: ćirilica
Format: 16 x 21 cm
Godina izdanja: 2011
"Dete moje..."
Koji naslov bi više priličio ovoj knjizi, ispunjenoj rečima očinske ljubavi? Koji drugi naslov bolje opisao tugu, muku i brigu jednog mitropolita za hiljade mladih koje je upoznao? Koji drugi bi mogao lakše dopreti do tebe, dragi čitaoče, da odagna svaku sumnju da se blaženopočivši mitropolit Sisanije i Sijatiste Pavle obraća tebi lično, bio ti mlad čovek koji traži svoj put, ili roditelj koji s ljubavlju odgaja svoje dete?
Njegovo očinsko "Dete moje" nedostaje više nego ikada.
Prevod: Đura Daničić
Izdavač: Stolp, Kragujevac
Povez: Tvrdi
Format: 21 x 15
Broj strana: 260
Srpska teologija 18. veka ad fontem Vladimira Vukašinovića obuhvata četiri velike tematske celine koje imaju sledeće naslove: Teološki bakrorezi Zaharije Orfelina, Jovan Rajić, Kirilo Živković i Dionisije Novaković, a koje se svaka ponaosob bave specifičnim temama poput Svetih Tajni, Katihizisa i Epitoma. Ovo objavljivanje temeljnih tekstova srpske teologije 18. veka na savremenom srpskom jeziku doprinosi celokupnoj srpskoj kulturi.