Uloguj se
1. Prvi tom obuhvata dve grupe tekstova: jednu sačinjavaju najstariji sačuvani poreci, odnosno ustavi svetih liturgija grčkog i slovenskog govornog područja od VIII do XVI stoleća (njih 20 na broju).
2. Drugi tom sadrži Liturgiju Sv. Apostola Jakova Brata Gospodnjeg po telu, Prvog Episkopa Jerusalimskog, koja se u Pravoslavnoj Crkvi služi do danas neprekidno. Dalje u knjizi su Liturgija Sv. Vasilija i Liturgija Sv. Zlatousta iz najstarijeg sačuvanog slovenskog Služebnika, poznatog rusko-slovenskog Služebnika Varlaama Hutinskog, s kraja 12. vek.
3. Na početku trećeg toma se nalazi prevod Liturgije Sv. Apostola Marka, drevne Liturgije Apostolske Aleksandrijske Crkve, onako kako je ona došla do nas.
4. U četvrtom tomu iznose se istine i tajne i praksa Sveštenosluženja i Pričešća ove najveće nebozemne Bogočovečanske Tajne Hristove – Božanske Evharistije – Liturgije
Broj strana: 283
Izdavač: Manastir Svetog Prvomučenika i Arhiđakona Stefana, Vranje
Format: 15x23.5 cm
Strana: 376
Povez: tvrdi
Pismo: ćirilica
Format: 15,5 x 21 cm
Godina izdanja: 2008
Strana: 482
Povez: tvrdi sa omotom
Pismo: ćirilica
Format: 15 x 21 cm
Godina izdanja: 2016
Protojerej Aleksije Uminski, Protojerej Artemije Vladimirov,
Sveštenik Georgije Romanjenko, Sveštenik Aleksandar Iljašenko
Ovaj flajer predstavlja posni kuvar malog formata u kome se na 8 strana nalazi više od 20 recepata za posne salate, na ulju i vodi.
Strana: 418
Povez: tvrdi
Pismo: ćirilica
Format: 15,5 x 21 cm
Godina izdanja: 2013
O. Aleksandar Šmeman se, bogoslovski hrabro i čestito, sa velikom crkveno-pastirskom ljubavlju, hvata u koštac sa svim gorućim pitanjima savremenog sveta: od pitanja samoizolovanosti i pasivizovanosti Hrišćana usred mora posthrišćanske svakodnevnice, preko pitanja istorijskih promašaja, grehova i zabluda pravoslavnog istorijskog sveta i civilizacije, pitanja nespojivosti hrišćanske bogočovečanske antropologije sa antropologijom ateističkog humanizma, pitanja bogoslovske kritike sekularnog idopoklonstva Kulturi kao psevdoreligijskoj zameni za izgubljenu veru i Crkvu, sve do pitanja neophodnosti nove sveočanske misije Pravoslavne Crkve u savremenom svetu.
On se, u svojoj bogoslovskoj kritici, nijednog trenutka ne uznosi nad „posthrišćanskim svetom“, već, naprotiv, sastradavajući sa njim, jer je to svet našeg istorijskog življenja, pokušava da odgonetne i dubinski rastumači njegovu tajnu u svetlu Jevanđelja i Predanja Crkve, u svetlu Hrišćanstva kao novog načina života – života u Hristu, nebeskog življenja koje je ušlo, i svagda iznova ulazi, u istorijski život (Diognetu, I, 1), da ga isceli, obnovi i prosvetli, da ga zakvasi kvascem Carstva Božijeg, kvascem života nestvorenog i večnog.
(odlomak iz knjige)