Uloguj se
Ovaj flajer sadrži tekst osnivačkih povelja kralja Stefana Prvovenčanog i njegovog sina kralja Radoslava koje se nalaze na severnom i južnom zidu pod kulom manastira Žiče. Ovo je i najstariji istorijski izvor o nameni i darovima koje su kraljevi priložili Manastiru prilikom njegove izgradnje u 13. veku.
Strana: 379
Povez: tvrdi
Pismo: ćirilica
Format: 13 x 18 cm
Godina izdanja: 2017
Izdavač: biblioteka „Očev Dom“
Godina izdanja: 2019
Strana: 390
Povez: tvrdi
Sveti car Konstantin i Milanski edikt 313. Godine sadrži tekstove A. I. Brilijantova, V. V. Bolotova, A. P. Lebedeva, A. A. Spaskog i episkopa Atanasija (Jevtića) koji se temeljno bave životom i delom Svetog Cara Konstantina, vremenom njegove vladavine, zakonima tadašnje države, borbama Hrišćanstva sa neznaboštvom, i samim Milanskim ediktom.
Ovaj flajer na 8 strana sadrži kratak istorijat slavljenja slave u Srbiji i žitije Svete Petke.
Strana: 539
Jezik: srpski, engleski i ruski
Izdaje: Manastir Studenica
Godina: 2018.
Dimenzije: 16.5x24.5 cm
Strana: 510
Strana u boji: 40
Povez: tvrdi
Pismo: ćirilica
Format: 15,5 x 21 cm
Godina izdanja: 2011
Izdavač: biblioteka „Obraz svetački“
Godina izdanja: 2021
Strana: 254
Povez: meki
Ova knjiga predstavlja zbirku realistički koncipiranih priča sa korenom u stvarnosti. One su možda surove po sadržaju i događajima bez oporavka ni protekom decenija, ali ne nose osvetoljubivu niti pesimističku poruku. Većina priča je povezana po vremenu i događajima, i u njihovoj osnovi, kao sadržaj ili okvir, je rat koji je "srce tame" našeg roda i zato nije posmatran sa istorijskog stanovišta ni sa moralnog, psihološkog ili sociološkog.
Strana: 545
Povez: tvrdi sa omotom
Pismo: ćirilica
Format: 22 cm
Godina izdanja: 2016
U ovoj knjizi, Starac Emilijan tumači žitije Svetog Nila Kalabrijskog i kroz tumačenje žitija pruža životvorne pouke monasima, kojima je knjiga i namenjena.
Žitije prepodobnog Nila Kalabrijskog, nazvanog Novi, najverovatnije je napisao jedan od njemu bliskih učenika. I pored toga, biograf nam ne daje podatke o godini rođenja ni upokojenja Prepodobnoga, niti druge konkretne datume. Na osnovu mermerne ploče, koju je iguman manastira Kriptoferi, Nikolaj, ugradio u kapelu posvećenu ktitorima, zaključujemo da se prepodobni upokojio 1004. godine. Prepodobni je, dakle, živeo između 10. i 11. veka. Prema drugoj glavi njegovog Žitija, rodio se u Risijanu Kalabrijskom, gradu koji je Presveta Bogorodica osobito štitila. Bio je dar Božiji roditeljima, koji su ga zauzvrat sa radošću prineli da služi u hramu Presvete Bogorodice. Naš Svetitelj naziva se Novi u odnosu na prepodobnoga Nila iz 5. veka, ali drevan je jer postoje mnogi noviji svetitelji, čak i ovde, u Svetoj Gori. Svetitelj je živeo prirodno i jednostavno, kao i svi drugi ljudi, ali je istovremeno imao i sposobnost da sluša glas Božiji. U liku njegovom vidimo čoveka koji želi da živi podvižnički život.
Na prvoj stranici knjige izdvojili smo jednu misao: „Monah je najjači čovek na celom svetu. Sve može da učini pomerivši samo prst. I demoni ga se plaše i Svetitelji mu služe; sve je u njegovim rukama. Ali može da postane i jedno nemoćno, anemično stvorenje. Šteta je da budemo takvi!“