Uloguj se
Sveti car Konstantin i Milanski edikt 313. Godine sadrži tekstove A. I. Brilijantova, V. V. Bolotova, A. P. Lebedeva, A. A. Spaskog i episkopa Atanasija (Jevtića) koji se temeljno bave životom i delom Svetog Cara Konstantina, vremenom njegove vladavine, zakonima tadašnje države, borbama Hrišćanstva sa neznaboštvom, i samim Milanskim ediktom.
Kako u istoriji same Hrišćanske Crkve, tako i u istoriji čovečanstva, teško da se može ukazati na neki drugi trenutak koji bi po, za sve očiglednoj važnosti značaja i širini posledica, mogao biti upoređen sa pobedom vere krsta u vreme vladavine Svetog cara Konstantina Velikog nad, do tada neprijateljski prema njoj orijentisanim, mnogobožcima. Tada nije bila samo proglašena potpuna sloboda Hrišćanske Crkve, koja je ranije bila izložena okrutnim gonjenjima od strane države, nego je Crkva čak neposredno bila prihvaćena od strane iste te države pod njenu moćnu zaštitu.
Ova knjiga je zbornik tekstova raspoređenih za čitanje tokom cele godine.Tekstovi su namenjeni deci školskog uzrasta koja uveliko sama čitajuo. Svaka priča koja je ušla u ovaj zbornik nosi jevanđelsku poruku, iako mnoge, naizgled, nemaju direktne veze sa Jevanđeljem. Tekstovi nas, takođe, upoznaju sa bogosluženjem Crkve i podstiču da se, učestvujući u njima, susretnemo sa samim Bogom.
Broj strana: 390
Format: 23,5x16,5 cm
Literarno i likovno osavremenjena starozavetna povest o proroku Joni.
O. Aleksandar Šmeman se, bogoslovski hrabro i čestito, sa velikom crkveno-pastirskom ljubavlju, hvata u koštac sa svim gorućim pitanjima savremenog sveta: od pitanja samoizolovanosti i pasivizovanosti Hrišćana usred mora posthrišćanske svakodnevnice, preko pitanja istorijskih promašaja, grehova i zabluda pravoslavnog istorijskog sveta i civilizacije, pitanja nespojivosti hrišćanske bogočovečanske antropologije sa antropologijom ateističkog humanizma, pitanja bogoslovske kritike sekularnog idopoklonstva Kulturi kao psevdoreligijskoj zameni za izgubljenu veru i Crkvu, sve do pitanja neophodnosti nove sveočanske misije Pravoslavne Crkve u savremenom svetu.
On se, u svojoj bogoslovskoj kritici, nijednog trenutka ne uznosi nad „posthrišćanskim svetom“, već, naprotiv, sastradavajući sa njim, jer je to svet našeg istorijskog življenja, pokušava da odgonetne i dubinski rastumači njegovu tajnu u svetlu Jevanđelja i Predanja Crkve, u svetlu Hrišćanstva kao novog načina života – života u Hristu, nebeskog življenja koje je ušlo, i svagda iznova ulazi, u istorijski život (Diognetu, I, 1), da ga isceli, obnovi i prosvetli, da ga zakvasi kvascem Carstva Božijeg, kvascem života nestvorenog i večnog.
(odlomak iz knjige)
Izdavač: Obraz svetački
Godina izdanja: 2022
Strana: 367
Povez: meki
Izdavač: Hrišćanska misao, Biblioteka Svečanik
Beograd-Minhen 2020.
Strana: 252