Uloguj se
Putevi pravoslavnog bogoslovlja u 20.veku neraskidivo su vezani za imena protejereja Georgija Vasiljeviča Forovskog (1893-1979) i protojereja Aleksandra Dimitrijeviča Šmemana (1921-1983).Florovski je, pre svega, bio poznat kao rodonačelnik neopatrističkog pravca u pravoslavnom bogoslovlju, dok se za Šmemana vezuje liturgijsko obnavljanje pravoslavnog crkvenog života u SAD i drugim zemljama. Ova knjiga otvara novu stranicu njihove stvaralačke biografije u periodu 1947. do 1955.godine, kada su im se putevi ukrstili.
Sadržaj:
1. Priđite primite svetlost
2. Vaskrsenje Tvoje
3. Hristos vaskrse
4. Kanon Pashe, prva i treća pesma
5. Ipakoj
6. Kanon Pashe, četvrta, peta i šesta pesma
7. Kondak Pashe
8. Kanon Pashe, sedma i osma pesma
9. Kanon Pashe, deveta pesma
10. Svjetilen
11. Hvalitne stihire
12. Pashalne stihire
13. Slava: Vaskrsenja je dan
14. Pričasten: Telo Hristovo
Ovaj flajer predstavlja posni kuvar malog formata u kome se na 8 strana nalazi više od 20 recepata za posne domaće namaze od povrća.
Blažena starica Makrina (u svijetu Marija Vasopulu), igumanija manastira Panagije Odigitrije blizu grada Volosa, duhovno je čedo starca Josifa Isihaste (+1959) i starca Jefrema Filotejskog (Arizonskog). Starica je više od trideset godina – od 1963. do 1995. rukovodila manastirom koji je osnovan po blagoslovu velikog starca Josifa Isihaste. Zadobila je mnogobrojne duhovne darove i udostojila se visokih duhovnih stanja.
Starica Makrina se upokojila u Nedelju svih Svetih, 22. maja /4. juna 1995. Nekoliko dana pred smrt stalno je viđala Bogorodicu u svojoj keliji. Iz njenog manastira izašle su monahinje koje su preporodile nekoliko grčkih manastira, a sestre iz tih obitelji poslate su u Ameriku. Starac Jefrem je sve vrijeme težio da naseli svoje manastire sestrama iz Portarije, jer su te monahinje prošle jedinstvenu duhovnu školu i bile su veoma duhovno iskusne. Danas u Grčkoj arhiepiskopiji Severne Amerike već ima 11 ženskih manastira i svaki od njih vodi poreklo od starca Josifa Isihaste.
Ova knjiga predstavlja zbirku realistički koncipiranih priča sa korenom u stvarnosti. One su možda surove po sadržaju i događajima bez oporavka ni protekom decenija, ali ne nose osvetoljubivu niti pesimističku poruku. Većina priča je povezana po vremenu i događajima, i u njihovoj osnovi, kao sadržaj ili okvir, je rat koji je "srce tame" našeg roda i zato nije posmatran sa istorijskog stanovišta ni sa moralnog, psihološkog ili sociološkog.
Prevod sa grčkog: Marina Veljković
Godina: 2012.
Strana: 254