Uloguj se
Sveta Gora Atonska je simvol ljubavi, potpune posvećenosti monaha Bogu i pobožnosti vernih romejskih samodržaca koji su joj darivali samoupravu, zabranu ulaska ženama i mnoge druge slične prednosti. Još uvek ostaje kao živi ostatak nekada snažne i svetle romejske, Vizantijske carevine. Njen duhovni doprinos kroz vekove je veliki i neprocenjiv.
Uprkos iskušenjima kroz koje je prošla, Sveta Gora ostaje neizmenjena. Zaista, danas je poznatija i privlači sve više poklonika. ,,Biće u poslednjim danima jasno Gora Gospodnja” jer svet ima potrebu za njom. Nju održava blagodat Božija i zastupništvo Vladičice Bogorodice.
Knjiga pod naslovom „Sinaksari svetogorskih staraca“ navodi opise života, podvige i učenje dvadeset i pet svetogorskih staraca.
Strana: 539
Jezik: srpski, engleski i ruski
Izdaje: Manastir Studenica
Godina: 2018.
Dimenzije: 16.5x24.5 cm
Broj strana:149
Izdavač: Eparhijski Upravni Odbor Eparhije niške
Godina: 2018.
Ovaj flajer sadrži tekst osnivačkih povelja kralja Stefana Prvovenčanog i njegovog sina kralja Radoslava koje se nalaze na severnom i južnom zidu pod kulom manastira Žiče. Ovo je i najstariji istorijski izvor o nameni i darovima koje su kraljevi priložili Manastiru prilikom njegove izgradnje u 13. veku.
Mitropolit Kalist Ver svedoči da "izvorno čovekovo biće nije egocentrično, već ekocentrično. Ja se ne pojavljuje kao πρόσωπον - ličnost sve dok ja, po liku Svete Trojice, nije okrenuto licem prema drugima, dok im ne pogledam u oči i ne dozvolim njima da pogledaju u moje... Ako se odvažimo da zaista budemo 'kopije Trojice', moći ćemo da preokrenemo svet".
Stoga su Kalistove oči bile okrenute ka svim narodima, pa tako i prema srpskom. Bio je prijatelj srpskih teologa sa kojima se susretao na teološkim skupovima, a Srbiju je često posećivao. Samo na Kosovu i Metohiji je bio tri puta, a prvi put daleke 1971. godine tamo išao autobusom sa grupom hodočasnika. "Srbija je od 14. veka bila mesto martirijuma... Sećanje na Kosovo treba da nastavi da cveta. To je jedan od najlepših darova Pravoslavne Crkve svetu - osećaj lepote kao Božijeg svojstva i svojstva hrišćanskog života". Tako je Kalist govorio na redstavljenju monografije Hrišćansko nasleđe Kosova i Metohije, 14. februara 2016. godine u Oksfordu koju je on i organizovao.
(iz Uvodnog slova Episkopa Maksima zapadno američkog)
Izdavač: Hrišćanska misao, Biblioteka Svečanik
Beograd-Minhen 2020.
Strana: 252
Autor: Starac Emilijan Simonopetritski
Godina: 2021.
Prevod sa grčkog: Maja Rašović
Strana: 43
Format: meki povez, 16 cm
1. Pokajanija otverzi mi dveri: / melos drevni, prepev Manasija Popteodorova, glasovi osmi i šesti
2. Da ispravitsja: / melos drevni, prepev Manasija Popteodorova, glas šesti
3. Ninje sili: / melos drevni, prepev Manasija Popteodorova, glas peti
4. Aliluja: Se ženih: / melos drevni, prepev Manasija Popteodorova, glas osmi
5. Čertog tvoj: / melos drevni, prepev Manasija Popteodorova, glas treći
6. Grjadij Gospod k voljnoj strasti: / melos drevni, prepev Manasija Popteodorova, glas prvi
7. Statija pervaja, / melos drevni, prepev monahinja Manastira Žiče, glas peti
8. Statija vtoraja, / melos drevni, prepev monahinja Manastira Žiče, glas peti
9. Statija tretija, / melos drevni, prepev monahinja Manastira Žiče, glas treći
10. Da molčit: / melos Jakova Protopsalta, prepev Nikolaja Triandafilova, glas peti
11. Voskresni Bože: / melos drevni, prepev Manasija Popteodorova, glas sedmi