Uloguj se
Mitropolit Kalist Ver svedoči da "izvorno čovekovo biće nije egocentrično, već ekocentrično. Ja se ne pojavljuje kao πρόσωπον - ličnost sve dok ja, po liku Svete Trojice, nije okrenuto licem prema drugima, dok im ne pogledam u oči i ne dozvolim njima da pogledaju u moje... Ako se odvažimo da zaista budemo 'kopije Trojice', moći ćemo da preokrenemo svet".
Stoga su Kalistove oči bile okrenute ka svim narodima, pa tako i prema srpskom. Bio je prijatelj srpskih teologa sa kojima se susretao na teološkim skupovima, a Srbiju je često posećivao. Samo na Kosovu i Metohiji je bio tri puta, a prvi put daleke 1971. godine tamo išao autobusom sa grupom hodočasnika. "Srbija je od 14. veka bila mesto martirijuma... Sećanje na Kosovo treba da nastavi da cveta. To je jedan od najlepših darova Pravoslavne Crkve svetu - osećaj lepote kao Božijeg svojstva i svojstva hrišćanskog života". Tako je Kalist govorio na redstavljenju monografije Hrišćansko nasleđe Kosova i Metohije, 14. februara 2016. godine u Oksfordu koju je on i organizovao.
(iz Uvodnog slova Episkopa Maksima zapadno američkog)
Strana: 490
Povez: tvrdi
Pismo: ćirilica
Format: 21 cm
Godina izdanja: 2019
Strana: 344
Povez: tvrdi
Pismo: ćirilica
Format: 13x 18 cm
Godina izdanja: 2017
Prevod: Đura Daničić
Izdavač: Stolp, Kragujevac
Povez: Tvrdi
Format: 21 x 15
Broj strana: 260
Broj strana: 313
Izdavač: Manastir Svetog Prvomučenika i Arhiđakona Stefana, Vranje
Format: 15x23.5 cm
Putevi pravoslavnog bogoslovlja u 20.veku neraskidivo su vezani za imena protejereja Georgija Vasiljeviča Forovskog (1893-1979) i protojereja Aleksandra Dimitrijeviča Šmemana (1921-1983).Florovski je, pre svega, bio poznat kao rodonačelnik neopatrističkog pravca u pravoslavnom bogoslovlju, dok se za Šmemana vezuje liturgijsko obnavljanje pravoslavnog crkvenog života u SAD i drugim zemljama. Ova knjiga otvara novu stranicu njihove stvaralačke biografije u periodu 1947. do 1955.godine, kada su im se putevi ukrstili.